U kojoj se visini u Njemačkoj oporezuje mirovina?


Za primatelje mirovine s prebivalištem u inozemstvu, od velikog broja mirovina samo određene podliježu plaćanju poreza u Njemačkoj. U kojem se opsegu pojedine mirovine oporezuju ovisi djelomično o tomu o kojoj se vrsti mirovine radi i kako su doprinosi za mirovinu porezno tretirani u fazi štednje.

a) Sljedeće osobne rente i druge isplate oporezuju se sukladno čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. a) lit. aa) Zakona o porezu na dohodak:

Osobne rente i druga plaćanja iz

  • zakonskih mirovinskih osiguranja

  • mirovinskih osiguranja za poljoprivrednike,

  • strukovna institucija za skrb te

  • baznih mirovinskih proizvoda (tzv. Rürup mirovina; pritom se radi o ugovorima koji predviđaju samo plaćanje doživotne mjesečne osobne rente, što se odnosi na život korisnika, ali ne prije 60. odnosno 62. godine života korisnika ili dodatno osiguranje od radne nesposobnosti u određenoj profesiji, umanjene radne sposobnosti ili osiguranje preživjelih članova obitelji, čl. 10. st. 1. toč. 2. lit. b Zakona o porezu na dohodak).

U prijelaznom razdoblju do 2039. godine ta će se plaćanja postupno oporezivati, dok se ne postigne potpuno naknadno oporezivanje. To vrijedi kako za plaćanja tuzemnih tako i inozemnih nositelja osiguranja. U plaćanja koja se moraju obuhvatiti porezom načelno spadaju i sve isplate iz takozvanih sustava starosnog osiguranja. No, to ne vrijedi za plaćanja koja su sukladno čl. 3. njemačkog Zakona o porezu na dohodak oslobođena poreza. Tako primjerice otpremnine ili naknade doprinosa iz zakonskog mirovinskog osiguranja, mirovinskog osiguranja za poljoprivrednike ili strukovnih institucija za skrb, pod određenim uvjetima, mogu biti oslobođene poreza sukladno čl. 3. toč. 3. Zakona o porezu na dohodak.

Od 2005. godine se odnosna plaćanja više ne oporezuju prema udjelu prihoda, već prema udjelu za oporezivanje. To vrijedi i za prijevremene starosne mirovine, mirovine za udovice i udovce, mirovine za siročad i mirovine zbog smanjene radne sposobnosti koje su dosad oporezivane samo prema posebno povoljnim udjelom prihoda sukladno čl. 55. Pravilnika o porezu na dohodak.

Udjel za oporezivanje je određeni postotak koji je zakonski utvrđen za godinu početka mirovine. Počevši s 50% u 2005. godini udio za oporezivanje se za svaku novu generaciju umirovljenika od 2006. do 2020. godine povećava za po 2 postotna boda, a od 2021. do 2040. godini za po 1 postotni bod (vidi i tablicu u čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. a lit. aa reč. 3. Zakona o porezu na dohodak):

  • udio za oporezivanje iznosi za sve umirovljenike u 2004. godini kao i za one koji u 2005. godini tek idu mirovinu 50% iznosa njihove mirovine, neovisno o njihovoj starosti.

  • udio za oporezivanje iznosi 52% kod onih koji u 2006. godini idu u mirovinu.

  • udio za oporezivanje iznosi 54% kod onih koji u 2007. godini idu u mirovinu itd.

Udio za oporezivanje će se povećavati tako dugo, dok u konačnici umirovljenici koji u 2040. godini idu u mirovinu, ne budu morali oporezivati puni iznos svoje mirovine (udio za oporezivanje od 100%). Od tog trenutka je potpuno okončan prijelaz na naknadno oporezivanje, što je bila želja zakonodavca.

Udio za oporezivanje koji vrijedi za godinu u kojoj je počela mirovina primjenjuje se na godišnju bruto mirovinu. Iznos koji se tako dobije odbija se od godišnje bruto mirovine, i tako se onda dobiva neoporezivi iznos mirovine. Neoporezivi iznos mirovine se utvrđuje u godini koja slijedi nakon godine u kojoj je počela mirovina, te se onda utvrđuje za cjelokupno trajanje mirovine (čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit.a) lit. aa) reč. 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak). U godini početka mirovine se iznos koji se oporezuje utvrđuje samo kroz primjenu udjela za oporezivanje. Nakon što je utvrđen neoporezivi dio mirovine, redovite prilagodbe mirovine ne dovode do ponovnog izračuna neoporezivog dijela mirovine, tako da buduća povećanja mirovine podliježu punoj poreznoj obvezi.

Udio za oporezivanje se izračunava od bruto iznosa mirovine a ne od stvarno isplaćenog iznosa. Dakle, kod umirovljenika koji su obvezno osigurani u zavodu za zdravstveno osiguranje mjerodavan je iznos mirovine prije odbitka njihovog doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj potrebne njege, a kod dobrovoljno ili privatno osiguranih, iznos mirovine bez dodatka nositelja osiguranja za zdravstveno osiguranje. Vlastiti udio za doprinose za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj potrebne njege se kao rashod za skrb može odbiti u okviru posebnih izdataka kada se radi o „neograničenoj poreznoj obvezi“.

Pored osobnog odbitka umirovljenika se kod neograničene porezne obveze, a od 2009. godine i kod ograničene porezne obveze kao čimbenik za umanjenje poreza još u obzir uzima i paušalni iznos za promidžbene troškove u visini od 102 eura (čl. 9.a toč. 3. Zakona o porezu na dohodak). Ako nastaju viši izdaci, isti se mogu odbiti kao promidžbeni troškovi, uz predočenje dokaza. Kod utvrđivanja iznosa za starosno rasterećenje ti se prihodi ne uzimaju u obzir.

Ako se mirovina ne isplaćuje tijekom čitave godine, nanovo treba utvrditi neoporezivi dio mirovine. Kod tog ponovnog izračuna se povećanja mirovine koja su dana u prošlosti ne uzimaju u obzir, tako da se faktički neoporezivi dio mirovine mora smanjiti za jednu dvanaestinu za svaki mjesec u kojem nije primljena mirovina. Time se želi spriječiti da u godinama bez kontinuirane isplate mirovine nastanu mali ili čak negativni prihodi.

Godišnji bruto iznos i kumulirani iznos prilagodbe mirovine se moraju iskazati u godišnjoj obavijesti o prilagodbi mirovine i zasebno upisati u „Prilog R“. Ako primate više mirovina osobni odbitak za mirovinu se utvrđuje za svaku mirovinu zasebno. U tu svrhu svaku mirovinu morate upisati zasebno u „Prilogu R“.

b) Sljedeće se mirovine oporezuju sukladno čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. b lit. bb) Zakona o porezu na dohodak:

Za mirovine koje nisu obuhvaćene odnosnim udjelom za oporezivanje sukladno čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. a lit. aa Zakona o porezu na dohodak i nadalje vrijedi tzv. oporezivanje prema udjelu prihoda. To je primjerice slučaj ako se štedni kapital koji je u potpunosti stvoren od oporezivog prihoda isplaćuje kao renta, što je posebice slučaj kod osobne rente na temelju prodaje (nekretnine ili sl.) ili osobnih renta uz plaćanje jednokratnog iznosa. Osim toga se posebice mirovine iz privatnih mirovinskih osiguranja, ako se ne radi o osnovnim mirovinama ili mirovinama iz mirovinskih osiguranja subvencioniranih od države, oporezuju prema udjelu prihoda sukladno čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. a lit. bb Zakona o porezu na dohodak. Visina prihodovnog udjela se ravna prema godinama života koje je primatelj mirovine navršio na početku mirovine.

Isplate iz privatnih mirovinskih osiguranja se od 2005. godine polako oporezuju sve dok se ne ostvari potpuno naknadno oporezivanje, ali to vrijedi samo za ugovore koji zadovoljavaju uvjete iz novog čl. 10. st. 1. toč. 2.b) njemačkog Zakona o porezu na dohodak. Za određene mirovine (stari ugovori i ugovori (npr. za vlastitu kapitalnu starosnu skrb)) koje ne odgovaraju novom čl. 10. st. 1. toč. 2. njemačkog Zakona o porezu na dohodak i nadalje se oporezivanje provodi prema udjelu prihoda.

Udio prihoda proizlazi iz tablice iz čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit. a lit. bb reč. 4. Zakona o porezu na dohodak. Za smanjene osobne rente (npr. renta zbog smanjenje radne sposobnosti iz privatnih osiguranja) udio prihoda utvrđuje se sukladno čl. 55. st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Za osobne rente i druge isplate kod kojih se zapravo treba oporezivati prihodovni udio, zakon predviđa posebno uređenje (tzv. početna klauzula). Kod istih se samo oporezuje prihodovni udio ako se temelje na plaćenim premijama do 31.12.2004. godine koje su bile veće od najvećeg doprinosa za zakonsko mirovinsko osiguranje. Pritom se poreznoj upravi mora podnijeti zahtjev na oporezivanje mirovine prema udjelu prihoda te se mora dokazati da su uplate u mirovinsko osiguranje tijekom najmanje 10 godina iznosile više od maksimalnog doprinosa. Ako su ispunjeni ti preduvjeti, mirovina koja se dobiva se dijeli na dio koji se treba oporezivati naknadno i dio kod kojeg se oporezuje prema udjelu prihoda (čl. 22. toč. 1. reč. 3. lit.. a lit. bb reč. 3. Zakona o porezu na dohodak).

c) Sljedeće se mirovine oporezuju sukladno čl. 22. toč. 5. reč. 1. Zakona o porezu na dohodak:

Plaćanja temeljem / iz

  • ugovora o starosnoj skrbi

  • mirovinskih fondova,

  • mirovinskih osiguranja i

  • direktnih osiguranja

ako se isti temelje na subvencioniranim premijama (npr. na dodacima za starosnu skrb).

S tim da ograničena porezna obveza postoji samo za plaćanja iz mirovinskih fondova, mirovinskih osiguranja i direktnih osiguranja koji se temelje na premijama za koje su sukladno čl. 3. toč. 56, čl. 63. ili 66. Zakona o porezu na dohodak postojale porezne povlastice u fazi štednje. Nasuprot tomu plaćanja temeljem ugovora o starosnoj skrbi (tzv. Riester mirovina) koji se zasnivaju na subvencioniranim premijama ne dovode do ograničene obveze plaćanja poreza na dohodak.

Daljnje informacije pronaći ćete u brošuri “Steuertipps für Senioren”. No ukazujemo na to da je brošura napravljena za primatelje mirovine koji su neograničeni porezni obveznici, te da se ne mogu sve izjave iz brošure primijeniti i na one koji podliježu ograničenoj poreznoj obvezi.

Back to previous page