Koliko?

Koliki porez netko mora platiti ovisi o visini njegovog dohotka i o izdacima koji se mogu uzeti u obzir kao porezne olakšice. Može li netko troškove ostvariti kao porezne olakšice, odlučuje vrsta obveze plaćanja poreza (ograničena i neograničena obveza plaćanja poreza).

Tko nema prebivalište u Njemačkoj načelno ima ograničenu obvezu plaćanja poreza. „Ograničeno“ znači da se porez obračunava samo na onaj dohodak koji potječe iz Njemačke. U suprotnom „neograničena obveza plaćanja poreza“ znači da se ukupni svjetski dohodak, dakle i njemački i inozemni dohoci, uzimaju u obzir pri obračunu visine poreza.

Međutim, „ograničena obveza plaćanja poreza“ znači i da se ne uzimaju u obzir osobni troškovi i troškovi koji se odnose na obitelj. Porez se obračunava isključivo na temelju njemačkog dohotka. Stoga se bez neoporezivog dijela dohotka i granica poreznog oslobođenja već pri vrlo niskim dohocima treba plaćati porez.

Osoba s „neograničenom obvezom plaćanja poreza“ je netko tko ima prebivalište ili uobičajeno boravište u Njemačkoj. Osoba s neograničenom obvezom plaćanja poreza ima pravo na neoporezivi egzistencijalni minimum te daljnje porezne olakšice kojima se uzima u obzir osobna i obiteljska situacija.

Međutim, uz određene preduvjete i u slučaju prebivališta u inozemstvu postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za postupanje kao s osobom s neograničenom obvezom plaćanja poreza. Tada bi se mogle gotovo sve porezne olakšice za tuzemnog poreznog obveznika uzeti u obzir i kod osobe s ograničenom obvezom plaćanja poreza.

Ograničeni obveznici poreza na dohodak su sukladno čl. 1. st. 4. njemačkog Zakona o porezu na dohodak osobe koje u Njemačkoj nemaju prebivalište niti u Njemačkoj borave duže od 183 dana, ali koje dobivaju određene prihode iz Njemačke sukladno čl. 49. Zakona o porezu na dohodak. Ako povrh toga ostvaruju i inozemne prihode ili tuzemne prihode koji nisu navedeni u čl. 49. Zakona o porezu na dohodak, isti se kod utvrđivanja poreznog duga kod osoba koje su ograničeni porezni obveznici ne uzimaju u obzir. 

Porez na dohodak se kod osoba koje primaju mirovinu a koje ograničeno podliježu plaćanju poreza na dohodak određuje prema osnovnoj tarifi, ne uzimajući u obzir osobni odbitak (čl. 50. st. 1. reč. 2. Zakona o porezu na dohodak). U tablici osnovnih tarifa je osobni odbitak već uračunat za sve porezne obveznike. Za porezne obveznike koji ograničeno podliježu plaćanju poreza na dohodak se, zbog matematičkog utvrđivanja odgovarajućeg poreza na dohodak, dohodak koji se treba oporezivati povećava za osobni odbitak te se stopa poreza koja se tako dobiva utvrđuje pomoću tablice osnovnih tarifa i zatim primjenjuje na prihode od mirovine koji podliježu plaćanju poreza na dohodak. 

Brojne osobne i obiteljske povlastice se kod razreza poreza u slučaju ograničene porezne obveze ne uzimaju u obzir. Tako se primjerice izvanredna opterećenja ne mogu odbiti od poreza i ne može se iskoristiti mogućnost zajednički razrez poreza za supružnike. 

Kod donacija i članarina za političke stranke i neovisna udruženja birača pola se iznosa odbija direktno od poreznog duga, no najviše do iznosa od 825 eura. Ako su donacije za stranke veće, onda kao posebni izdaci uzimaju u obzir do iznosa od 1.650 eura. 

Također se ne mogu priznati odbici za djecu, uključujući i troškove za skrb i edukaciju te iznos koji se porezno priznaje za samohrane roditelje. 

Promidžbeni se troškovi priznaju samo u dokazanom iznosu ako su neposredno ekonomski povezani s tuzemnim prihodima. Kod prihoda od mirovine se od razdoblja oporezivanja 2009. godine nadalje priznaje samo najmanje paušalni iznos za promidžbene troškove, ako nisu dokazani viši troškovi koji su u nesporednoj ekonomskoj vezi s prihodima.

U ovom slučaju treba koristiti obrazac ESt1C te prilog R za prihode od mirovine.

Osoba s ograničenom obvezom plaćanja poreza može na zahtjev biti tretirana kao osoba s neograničenom obvezom plaćanja poreza. Kod neograničene obveze plaćanja poreza mogu se uvažiti osobne porezne olakšice te one koje se odnose na obitelj – pa tako i osnovni osobni odbitak; kao u slučaju kada imate prebivalište u Njemačkoj. Tako u pravilu tretiranje obveznika kao osobu s neograničenom obvezom plaćanja poreza vodi do manjeg poreza.

Preduvjet za taj zahtjev je da se dohodak u cijelosti ili bar većim dijelom prima iz Njemačke te se trebaj oporezivati u Njemačkoj. Što se podrazumijeva pod „u cijelosti ili bar većim dijelom“ definira Zakon o porezu na dohodak na temelju dvaju dohodnih granica. Prema § 1 stavak 3 Zakona o porezu na dohodak (EStG) kao osoba s neograničenom obvezom plaćanja poreza može se tretirati onaj tko više od 90% svog svjetskog dohotka treba oporezivati u Njemačkoj ili kada svjetski dohodak koji se ne oporezuje u Njemačkoj ne prelazi osnovni osobni odbitak za određenu kalendarsku godinu (osnovni osobni odbitak 2013. 8.130 eura, 2014. 8.354 eura, 2015. 8.472 eura, 2016. 8.652 eura, 2017. 8.820 eura, 2018. 9.000 eura). Osnovni osobni odbitak se smanjuje u svrhu provjere dohodnih granica ukoliko je to potrebno i primjereno ovisno o prilikama u državi prebivališta poreznog obveznika.

Porez na dohodak obračunava se u slučaju neograničene obveze plaćanja poreza prema progresivno povećavajućoj stopi poreza na dohodak. Dohoci do visine osnovnog osobnog odbitka se ne oporezuju (§ 32a stavak 1 rečenica 1 broj 1 Zakona o porezu na dohodak).

Ako ste vjenčani i državljanin/državljanka ste države članice EU ili EEA možete sa svojim supružnikom ostvariti zajednički razrez poreza, ako supružnik ima prebivalište u nekoj državi članici EU ili EEA. Kod zajedničkog razreza poreza se dohoci oba bračna partnera uzimaju u obzir pri obračunu poreza, a istovremeno se uzima u obzir dvostruki iznos osnovnog osobnog odbitka (§ 1a stavak 1 broj 2 rečenica 3 Zakona o porezu na dohodak).

Ako želite podnijeti zahtjev za zajednički razrez poreza, potrebno je priložiti potvrdu o dohotku koji se ne oporezuje u Njemačkoj i za supružnika.